Da li ste se ikada zapitali jesmo li sami u cijelome svemiru?
Mnogi se od nas pitaju svako malo, s vremena na vrijeme kako avioni lete ili jesmo li sami u svemiru? To je pitanje koje smo se često pitali dok smo bili djeca, i često naši roditelji i drugi odrasli ljudi u našem životu nemaju odgovor na to pitanje.
Zbog toga se i dalje na pitanje jesmo li sami pitamo i dan danas. Odgovor na ovo vječito pitanje glasi “ne”, a kroz ovaj članak ćemo vam razjasniti ukratko zbog čega nismo sami u svemiru.
Iako nema jasnih dokaza o postojanju vanzemaljaca, osim povremenih snimaka i fotografija od svjedoka, tokom zadnjih 60 godina potrage za životom u svemiru i slanjem raznih poruka i signala u svemir kako bi se otkrilo bilo koji oblik života van našeg svijeta jer rezultiralo bez odgovora i otkrića.
Iako bi mnogi rekli kako onda na temelju ovoga smo ipak sami u svijetu, zapravo odgovor da ipak nismo sami u svemiru leži u planetima oko nas.
Ukoliko vas zanima svemir i odlični ste u fizici onda vrlo vjerovatno vas zanima koliko iznosi brzina svjetlosti.

Jesmo li sami u svemiru i ima li vanzemaljaca?
Pozitivan odgovor na pitanje jesmo li sami u svemiru upravo leži u planetima. Stari Grci su poznavali šest planeta: Merkur, Veneru, Zemlju, Mars, Jupiter i Saturn.
Sve navedene planete imaju značajnu ulogu u astrologiji i horoskopskim znakovima. Ako vi želite saznati koji ste znak u zodijaku možete izračunati uz pomoć horoskop kalkulator.
Zatim, 1700ih i 1800ih, broj se popeo na osam, s otkrićem Urana i Neptuna. Više od stoljeća broj je ostao isti, osim prolaznog priznanja Plutona kao planeta, faze koja je završila 2006. godine deklasifikacijom od strane Međunarodne astronomske unije, razlog zašto ovdje možemo zanemariti, jer imamo veća riba za prženje.
Devedesetih se broj poznatih planeta ponovno povećao, ali na drugačiji način.
Tijekom tog desetljeća, otkriveni planeti bili su prvi egzoplaneti, a to su oni planeti koji kruže oko drugih zvijezda osim naše lokalne zvijezde zvano Sunce.
Na prijelazu tisućljeća otkriveno je više od 20 egzoplaneta. Do 2010. broj se popeo na nekoliko stotina, a danas ih je nekoliko tisuća.
Kao što ove brojke sugeriraju, ovo povećanje ljudskog otkrića planeta otprilike odgovara eksponencijalnom obrascu te se samo ubrzava proces otkrića egzoplaneta i nikada ne bude stalo dokle god čovječanstvo postoji.
U nastavku ćemo vam reći kako egzoplaneti igraju ulogu u tome jesmo li sami u svemiru.

Jesmo li sami i postoji li još negdje život u svemiru?
Evo razloga zašto ćemo nastaviti otkrivati egzoplanet i zašto na pitanje jesmo li sami u svemiru ima negativan odgovor.
U našoj galaksiji, Mliječnoj stazi, postoji oko 400 milijardi zvijezda. Smatra se da gotovo svi oni imaju planete koji kruže oko njih.
Broj se razlikuje, ali prema konzervativnoj procjeni od prosjeka tri broj planeta u galaksiji prelazi trilijun.
Ali broj galaksija u vidljivom Svemiru također je preko trilijuna. Dakle, naša najbolja procjena ukupnog broja planeta je više od trilijuna bilijuna. To je užasno puno planeta.
Neki, poput ogromnih vrućih Jupitera koji kruže unutar jednog brka svoje zvijezde, nenastanjivi su životom kakav poznajemo, a vjerojatno i životom kakav ne poznajemo.
Druge, poput onih koje kruže oko hlapljivih plamtećih zvijezda, mogu biti jednako nenastanjive. Ali mali dio planeta kruži u nastanjivim zonama mirujućih zvijezda nalik Suncu, čini se nezamislivim da nijedan od njih nema života.
Na kraju krajeva, mali dio ogromnog broja je doista velik broj. Vjerojatno je to barem milijarda bilijuna.
To je na kraju toliko puno potencijalnih planeta kao naša planeta Zemlja i da na pitanje jesmo li sami damo odgovor da, stvarno zvuči nerealistično.
Sasvim je očekivano da nekada postavljamo drugačija pitanja poput ovoga ili zašto je trava zelena. Čovjek je znatiželjno biće koje uči dok je živ, tako da nikada nema mjesta za pogrešna pitanja.

Da li postoje vanzemaljci?
Astronomi koji traže izvanzemaljske signale do sada su ispitali samo nekoliko tisuća zvjezdanih sustava.
No, kako je primijetio viši astronom Instituta SETI Seth Shostak, stopa kojom istraživači mogu obraditi ogromne količine podataka koje primaju radioteleskopi udvostručuje se otprilike svakih 18 mjeseci do dvije godine, što znači da raste za faktor deset svakih šest godina ili tako.
Mliječna staza ima oko 100 milijardi (1011) zvjezdanih sustava koji bi prema našim trenutnim pretpostavkama mogli ugostiti inteligentni život.
Procjena od 100.000 (105) aktivnih civilizacija u galaksiji značila bi jedan na milijun zvjezdanih sustava.
Uz eksponencijalnu stopu rasta u obradi signala, istraživači će ispitati milijun kandidata do oko 2034., čime će izgledi za otkriće biti vjerojatni.
Dodavanje ili uklanjanje nule iz procjene broja civilizacija vani samo dodaje ili oduzima šest godina od procjene, budući da je toliko vremena potrebno da proporcionalno proširimo naše pretraživanje.
Do sada nema tačnog, provjerenog i potpunog odgovora. Stručnjaci se nadaju da ćemo do 2040 godine dobiti odgovor na pitanje da li postoje vanzemaljci.
Još zanimljivih članaka:
- APSTINENCIJA OD DRUŠTVENIH MREŽA SMANJUJE STRES
- Germania sport aplikacija
- Audi ETron 55 Quattro Sportback 2022 TEST
- Kako zaraditi na kriptovalutama?
- Kako postići preplanuli ten za manje od 24 sata
- Kako nanijeti rumenilo da izgleda kao da ste malo preplanuli
- Zašto nastaju podočnjaci i kako ih se riješiti
- VPN online – kako aktivirati VPN?
- Salicilna kiselina – što je i zašto se koristi?