Koliko iznosi brzina svjetlosti i što se vjerovalo u prošlosti?

Svjetlost je nešto što većina nas smatra zdravo za gotovo. Znamo da nam svjetlost omogućava da nešto vidimo i to je otprilike jedini relevantan podatak koji ljudima treba u svakodnevnom životu.

No priroda svjetlosti nije uopće jednostavna i zapravo je znanstveno gledajući i te kako fascinantna.

Svjetlost je stoljećima radila pomutnju u znanstvenim krugovima i to prvenstveno zato jer nije bilo konsenzusa koliko iznosi brzina svjetlosti i koja je zapravo njena priroda.

Kroz prošlost su se radili brojni eksperimenti koji su pokušali dokazati koliko iznosi brzina svjetlosti.

Rasprava o njenoj brzini može se pratiti još od antičke Grčke gdje su Empedoklo i Aristotel raspravljali o brzini svjetlosti.

Dok je Aristotel smatrao da je svjetlost trenutačna i istog trena premašuje udaljenosti, Empedoklo je tvrdio da je svjetlosti potrebno vrijeme kako bi došla od jedne do druge točke.

Empedoklo je u ovom slučaju bio u pravu no tek se puno kasnije došlo do konkretnijih eksperimenata kojim se pokušalo to i dokazati.

Nauka se stalno razvija. Danas su nova otkrića postala dio svakodnevnice. Najnovija vijest o tehnološkim dostignućima je da su naučnici uz pomoć 3D printera kreirali robotsku ruku koja može igrati nintendo.

Koliko iznosi brzina svjetlosti i kako se došlo do nje

U 17. stoljeću je poznati Galileo Galilei pokušao izvesti eksperiment kojim bi ustvrdio koliko iznosi brzina svjetlosti.

Njegov eksperiment je uključivao dvije osobe sa fenjerima koji su bili smješteni na brdima međusobno udaljenim malo više od jedan kilometar. Kada bi jedna osoba otkrila svoj fenjer, druga je trebala otkriti svoj čim bi vidjela bljesak, a Galileo bi rezultate zabilježio.

No za ovaj eksperiment je udaljenost između dvije osobe bila premala pa se samo moglo ustvrditi da svjetlost putuje barem deset puta brže nego zvuk.

Da li ste znali da su istraživanja pokazala da apstinancija od društvenih mreža smanjuje stres?

Kroz vrijeme su i drugi znanstvenici iskušavali različite metode kako bi izračunali koliko iznosi brzina svjetlosti. U 19. stoljeću su se koristili brojne metode sa zrcalima i sve većim udaljenostima, a najbliže rješenju je došao Albert Michelson koji je izračunao brzinu od 299.910 kilometara u sekundi.

Do egzaktne brzine svjetlosti se došlo tek u dvadesetom stoljeću s razvitkom lasera pa je ustvrđeno da njena brzina iznosi 299.792.458 metara u sekundi.

Koliko iznosi brzina svjetlosti i koliko joj treba da dođe do nas

Danas se zna koliko iznosi brzina svjetlosti te se smatra da je ta brzina kozmička konstanta od koje ne postoji ništa brže.

Prema specijalnoj teoriji relativnosti koju je iznio Albert Einstein 1905. godine predloženo je da brzina svjetlosti ne varira s obzirom na mjesto ni vrijeme gdje ju se mjeri.

Albert Einstein se smatra jednim od najvedćih genija ikada. Da li ste i vi jedni od njih možete provjeriti uz poseban logični zadatak.

Tijela koja imaju masu nikada ne bi mogla dostići brzinu svjetlosti jer bi za to trebali imati neograničenu masu.

No samo zato što je brzina svjetlosti kozmička konstanta ne znači da ljudi kroz znanstvenu fantastiku ili konkretnu znanost ne pokušavaju osmisliti metodu kroz koju bi se moglo prestići čak i brzinu svjetlosti.

Kako smo ustvrdili, koliko iznosi brzina svjetlosti u vakuumu je točno 299.792.458 metara u sekundi.

Svjetlosti treba malo preko 8 minuta da bi došla od Sunca do nas.

Isto tako, zvijezde koje vidimo na nebu su zapravo slika prošlosti radi ogromne udaljenosti koje je svjetlo trebalo proći da dođe do nas.

Mnogi se pitaju jesmo li sami u svemiru i postoje li vanzemljci. Ovo je zapravo najčešće pitanje vezano za galaksiju.