Salicilna kiselina – što je i zašto se koristi?

Što je salicilna kiselina?

Ne trebate biti kemičar da znate što je Salicilna kiselina, upravo zato što se radi o kemijskom spoju koji se jako učestalo koristi za razne svrhe.

Ako ipak ne znate o čemu je riječ, u nastavku ćemo vas probati upoznati s ovim korisnim spojem. Naime, ova kiselina naziv vuče od latinske riječi Salix što znači vrba.

Radi se beza hidroksilnoj kiselini. U pogledu njezinih svojstva, ova kiselina se javlja u formi kristala i slabo je topljiva u vodi.

Kemijskim sastavom je slična acetilsalicilnoj kiselini i upravo je salicilna kiselina glavna sirovina za njezin proizvod, od kojeg se radi jedan od najpoznatijih lijekova danas a to je aspirin.

Ova kiselina je također biljni hormon i ima važne uloge u razvoju biljaka jer sudjeluje u fotosintezi, transpiraciji i apsorpciji iona.

Ova organska kiselina nastaje biosintezom, i to iz aminokiseline fenilalanina, a zanimljiv je podatak da se ova kiselina također može dobiti hidrolizom aspirina.

Pored salicilne kiseline široku primjenu ima mravlja kiselina ili metanska kiselina

salicilna kiselina
Ova organska kiselina nastae biosintezom.

Salicilna kiselina kroz povijest

Još je poznati grčki liječnik po kome se danas naziva poznata liječnička zakletva, Hipokrat, u 5. stoljeću pr. Kr. zamijetio da postoji određeni gorki prah u kori vrbe koja pomaže kod bolova i umanjuje groznicu.

Taj lijek se također spominje i u drugim zapisima poput zapisa Sumerana, Libanonaca i Asiraca.

Unutrašnja kora vrbe se brzo počela koristiti u razne svrhe, a prvenstveno radi ublažavanja bolova i kod liječenja različitih bolesti.

Salicilna kiselina se koristila diljem planete pa je tako zabilježeno da su ju koristili i Indijanci i ostali američki starosjedioci.

Francuski farmaceuti u 19. stoljeću uspjeli su izolirati aktivni sastojak vrbine kore kojeg su nazvali salicin te su ga pretvorili u šećer i tako je nastala Salicilna kiselina.

Ekstrakt vrbine kore brzo se počeo sve više proizvoditi kako bi ljudima olakšao podnošenje teških bolova. Ipak, sastojak je imao i nuspojave poput problema sa želucem, iritacija, krvarenja, proljeva pa i smrti ako se konzumirao u velikim dozama.

salicilna kiselina
Salicilna kiselina se koristila dilem planete.

Salicilna kiselina u medicini i kozmetici

U svakom slučaju, iz prethodnog poglavlja se može zaključiti da se salicilna kiselina tisućama godina koristila prvenstveno za liječenje groznice i raznih upala.

Ipak, možda će vas iznenaditi podatak da je ova magična kiselina također aktivni sastojak mnogih proizvoda koji služe za njegu kože, pogotovo za tretmane akni, bradavica i psorijaze.

Naime, salicilna kiselina djeluje kao keratolitik jer uzrokuje da ćelije kože lakše izbacuju znoj, što za posljedicu ima da su pore otvorene i ćelije imaju više prostora za rast i razvoj. Upravo zato je ova kiselina također čest sastojak šampona za suhu kožu i kosu.

Ipak, ova kiselina se primarno koristi u medicini i to u proizvodnji najvažnijeg lijeka danas, tj. jednog od najvažnijih: aspirina.

Morate svakako imati na umu da je ovaj kemijski spoj u velikim količina otrovan, a osjetljivim osobama čak i male doze mogu biti štetne. Stoga se svakako prije konzumacije obratite svom liječniku ili ljekarniku.

Značajnu ulogu ima i Folna kiselina ili vitamin B9.

salicilna kiselina
Salicilna kiselina danas se naviše koristi za negu lica.

Mjere opreza koje treba znati prije upotrebe salicilne kiseline

Iako je salicilna kiselina dostupna u ljekarnama, trebali biste razgovarati sa svojim liječnikom prije upotrebe. Razmatranja o kojima treba raspravljati:

Obavijestite svog liječnika ako ste prije imali alergijske reakcije na salicilnu kiselinu ili druge lokalne lijekove.


Djeca mogu biti izložena većem riziku od iritacije kože jer njihova koža apsorbira salicilnu kiselinu brže nego odrasli.

Salicilna kiselina se ne smije koristiti za djecu mlađu od 2 godine.

Također, određeni lijekovi ne djeluju dobro sa salicilnom kiselinom. Recite svom liječniku koje lijekove trenutno uzimate.

Također biste trebali reći liječniku ako imate bilo koje od sljedećih zdravstvenih stanja, jer ona mogu utjecati na njihovu odluku o propisivanju salicilne kiseline:

  • bolest jetre
  • bolest bubrega
  • bolest krvnih žila
  • dijabetes
  • vodene kozice
  • gripa

Još zanimljivih članaka:

Alem
Alemhttp://www.tnt.ba
Alem Sinanović je glavni i odgovorni urednik digitalnih medija TNT Grupacije. Voli nogomet ali je, zbog previše obaveza, na korner.ba zadužen uglavnom za kladionicu i kladioničarske preporuke.

Drugi upravo čitaju

Možda vas zanima